Madagaskarska palma (Pachypodium lamerei)

Madagaskarska palma (Pachypodium lamerei), koja je nalik na pravu palmu je sukulent, bliži kaktusima nego palmama, koji se često u hladnijim krajevima gaji kao sobna biljka. Ona je dobar izbor za početnike, jer ima skromne zahteve i njena nega je veoma laka.

Pachypodium lamerei je vrsta iz roda Pachypodium, koji spada u porodicu Apocynaceae.

Madagaskarska palma ima visoko, srebrno-sivo stablo pokriveno oštrim bodljama dugim 2 do 6 cm i ponekad veoma malo razgranato. Dugi, tanki zeleni listovi se nalaze uglavnom na vrhu i rozetasto su raspoređeni nalik na palmu. Ne raste brzo, a visinu od 1m dostiže za 8 do 10 godina. Kada se gaji napolju može da poraste u visinu do 6m, a kao sobna biljka od 1.2 do 1.8m visine.

Kada se gaji napolju madagaskarska palma cveta, a veoma retko u zatvorenom prostoru. Cvetovi su beli sa žutim centrom, lepog mirisa. Proizvodi mahune nalik na krastavac u kojima se nalazi seme.

Madagaskarskoj palmi odgovara svetlo sunčano mesto, ali ne i direktno sunce. Takođe, prija joj i lagana senka u toploj prostoriji. Da bi se stablo razvijalo ravnomerno biljka treba ponekad da se okreće.

U toku zime madagaskarskoj palmi odgovara minimalna temperatura od 13 do 15 stepeni. Pošto ne podnosi veoma visoke temperature, idealna temperatura u toku leta je od 26 do 28 stepeni.

Madagaskarska palma se sadi u zemlju sa dobrom drenažom. Dobar izbor je zemlja za kaktuse i sukulente. Preporučuje se presađivanje biljke svake treće godine i kada korenje potpuno ispuni dno saksije.

Tokom zime madagaskarska palma prelazi u stanje mirovanja i često gubi listove, a u proleće izrastaju novi. Kada pokazuje znake bolesti ili napada štetočina, uklanjajte oštećene delove.

Kada se zemlja potpuno osuši, madagaskarska palma se zaliva. Zimi se zaliva malo, a tokom leta umereno.

Prihranjivanje je od suštinske važnosti za madagaskarsku palmu. Preporučuje se prihranjivanje jednom ili dvaput mesečno u toku vegetacije. Pre prihranjivanja biljka treba da se zalije.

Madagaskarska palma se razmnožava semenom i odvajanjem mladica koje rastu uz matičnu biljku.

Pošto listovi madagaskarske palme sadrže otrovni mlečni sok, sa njom treba pažljivo da se rukuje. Svi delovi biljke su otrovni ako se progutaju.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *